Vetric salje svoju pesmu
i u srce mene dirka,
poljubac mi salje sunce
jednim okom dok mi zmirka.
Pozdravljaju mene laste,
roda jednim krilom mase,
krava mi se srecno javlja
sa zelene svoje pase.
Veverice osmeh dele,
pozivaju sume cele.
A potocic,i on tu je
samog sebe on ne cuje.
Ali zato cim me spazi
poce meni da dolazi,
da me hladi i miluje,
pesmu meni da kazuje.
Pesmu ptica i drveca,
pesmu sunca i proleca,
pesmu onom koji ume
tu prirodu da razume.
Нема коментара:
Постави коментар